e-potpis i digitalizacija: Zašto kasnimo i u dobrim stvarima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je pandemija zadesila cijeli svijet, postalo je sasvim jasno zašto su digitalizacija i elektronsko poslovanje vrlo važni i korisni. Pitanje uspostave elektronskog potpisa već duži niz godina se otvara na raznim sjednicama državnih tijela, no kao i sa svim pozitivnim pomacima, BiH kasni i u ovom polju.

Od zakona, do čekanja

Iako je sve veći pritisak da bi se pratili trendovi EU, brzina kretanja finalizaciji ove priče nije ni blizu kraja, jer Zakon o elektronskom potpisu BiH usvojen je još 2006. godine, a o njegovoj primjeni se govori tek u posljednje dvije godine. Zakonom iz 2006. predviđeno je postojanje Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH kao jedinstvenog supervizorskog tijela. Ured je postao funkcionalan tek početkom 2019. godine i tako je u međuvremenu Zakon zastario.

Novi Zakon u formi nacrta postoji i usvojilo ga je Vijeće Ministara BiH u veljači 2019. godine. Međutim, nacrt zakona je oboren u svibnju 2020. u Zastupničkom domu Parlamenta BiH zbog nepostojanja entitetske većine iz RS-a. Vlasti Republike Srpske tvrde da usvajanje novog zakona o e-identifikaciji uz postojanje jednog supervizorskog tijela (Ureda za nadzor), predstavlja prijenos nadležnosti.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje kaže da ''nema nikakvog govora o prijenosu nadležnosti, te da RS pokušava spustiti nadležnost s države na entitet, a takav sustav ne bi bio u skladu s EU propisima. Zakonom iz 2006. je definirano nadzorno tijelo - Ured za nadzor i akreditaciju ovjeritelja pri Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, što je sasvim logično jer prema zahtjevima EU može biti samo jedno nadzorno tijelo u zemlji. Nijedna institucija prije MKT BiH nije imala te nadležnosti, dakle one su izvorne nadležnosti državne razine vlasti, koje su mu date većinom glasova zastupnika iz oba entiteta'', kaže Muhanović.

Dodao je da ne može entitet naknadno donijeti svoj zakon, a RS je svoj prvi donijela 2008. godine – dvije godine kasnije, te njime pokušati da nadležnost koju već ima državna institucija pripisati entitetskoj, a zatim tvrditi da se od entiteta pokušava oduzeti ta nadležnost''.

Kada bi se udovoljilo zahtjevu RS-a, smatra Muhović opet ne bi imali zakon koji je koristan i u skladu s normama koje se moraju ispuniti.

''Trenutni Zakon je usklađen s Direktivom 1999/93/EC, a treba ga uskladiti sa Uredbom 910/2014 EP i Vijeća koja ju je zamijenila 2016. godine. Ta Uredba jasno kaže: 'To tijelo je odgovorno za zadaće nadzora u državi članici koja ga određuje'.Dakle ne može biti više nadzornih tijela u jednoj državi i oko toga nema rasprave'', pojašnjava Muhović iz Centra za politike i upravljanje.

Inače, u Federaciji BiH se Zakon o elektronskom potpisu našao na dnevnom redu Doma naroda 26. Veljače ove godine kada je usvojen nacrt Zakona o elektronskom potpisu FBiH. Za razliku od državnog, federalni zakon je usklađen s eIDAS direktivnom, te se neće morati naknadno usklađivati s državnim zakonom.

Što je elektronski potpis?

Prema zakonu o Elektronskom potpisu BiH (Službene novine BiH91/06) iz 2006. godine, elektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku,ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika.Potpisnik je fizičko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovarajući podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime trećeg lica,formiran elektronski potpis, ili ovjeritelj koji koristi potvrdu za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem.

Osnovna funkcija elektronskog potpisa je potvrda autentičnosti potpisnika elektronskog dokumenta, odnosno da osigura integritet podataka i štiti od promjene sadržaja e-dokumenata. Elektronski potpisi su zasnovani na asimetričnoj kriptografiji, što podrazumijeva korištenje dva ključa –privatni za potpisivanje i javni za ovjeru potpisa.

Tko izdaje elektronski certifikat u BiH?

Na osnovu posebnih odobrenja državnih organa kojima je zakonom prenesena ova nadležnost, kao što su Ministarstvo za promet i komunikacije BiH,Agencija za akreditacije BiH i slične institucije, akreditaciju za izdavanje digitalnih certifikata u BiH mogu stjecati i ostala pravna lica. Ova pravna lica su ‘certifikacijski autoriteti’ (CA) i zaduženi su za izdavanje javnih i tajnih ključeva, te za razmjenu javnih ključeva.

U Bosni i Hercegovini u registru ovjeritelja kompanija Halcom je dostavljenom prijavom ispunila sve uvjete i na taj način, 2019 godine je stekla status povjeritelja za izdavanje kvalificiranih elektronskih certifikata.Uprava za neizravno oporezivanje (UNO) 2021. godine postala je certificirano tijelo u Bosni i Hercegovini za izdavanje digitalnog kvalificiranog potpisa, koji će zamijeniti klasični potpis i pečat u službenoj komunikaciji prilikom pružanja elektronskih usluga poslovnoj zajednici.

Rješenjem Ministarstva transporta i komunikacija BiH, UNO je akreditirana i upisana kao kvalificirani ovjeritelj u Bosni i Hercegovini. Prva elektronska usluga koja je bila ponuđena poslovnoj zajednici u BiH je NCTS –novi kompjuterizirani tranzitni sustav, čiji početak primjene je planiran 01.07.2021. godine, stupanjem na snagu novog Zakona o carinskoj politici BiH.

Nakon toga UNO BiH planira krenuti sa širenjem ponude elektronskih usluga koje će se moći ovjeravati digitalnim kvalificiranim potpisom, kao što su podnošenje uvoznih i izvoznih carinskih prijava isključivo elektronskim putem, podnošenje PDV i akciznih prijava, podnošenje raznih zahtjeva u Upravu itd.Cilj UNO jeda u toku 2022. godine u potpunosti pređe na bespapirno poslovanje s obveznicima neizravnih poreza, koji će tada uz posjedovanje digitalnog kvalificiranog potpisa izdanog od strane UNO sva svoja prava i obveze moći ostvariti puno brže, jednostavnije i jeftinije isključivo elektronskim putem.

Bankarski sektor i digitalizacija

''Bankarski sektor već i u uvjetima postojećeg zakonskog okvira može postići značajan stupanj digitalizacije svojih internih procesa, ali isto tako i međusobnih poslovnih odnosa. Pojednostavljeno, digitalno bankarstvo daje mogućnost da otvorite račun, izvršite novčane transfere ili aplicirate za bilo koju drugu uslugu online, što otvara mogućnost da uštedite novac i vrijeme. Cijeneći da je Bosna i Hercegovina tradicionalno društvo u kojem se još uvijek očigledno više vrednuje potpis i pečat, nego slobodno vrijeme koje otvara digitalizacija,dovodi nas do odgovora na pitanje zašto je stupanj korištenja digitalnih usluga, kao i samog elektronskog potpisa još uvijek na izuzetno skromnom nivou'',rekao je Berislav Kutle – direktor Udruženja banaka BiH, kaže kako Evidentno je da broj korisnika elektronskog bankarstva u BiH raste iz godine u godinu.

Prema podacima iz godišnjeg izvještaja Centralne banke BiH za 2018. godinu,broj korisnika elektronskog bankarstva je porastao za 36 posto u odnosu na 2017.

Berislav Kutle je mišljenja i da pojedine elemente digitalizacije na neki način še i ne primjećujemo, jer u trenucima kada su mogućnosti tradicionalnog bankarstva bile znatno ograničene, banke, alii klijenti banaka su se još više okrenuli digitalizaciji što je dovelo do promocije njenih prednosti brže nego što bi to bilo u redovnim tokovima.

Činjenica je da je digitalizacija akcelerator ekonomskog, društvenog i političkog razvoja zemlje, a prednosti su kao i zadaće države brojne.Tako je npr. prema istraživanju UN-a, BiH na pretposljednjem mjestu u Europi prema indeksu razvijenosti E-uprave.

Struka je mišljenja, kako ni nova moderna legislativa o elektronskoj identifikaciji ne bi donijela mnogo više,kada je u pitanju elektronski potpis.

''Problem nije samo u nemanju moderne legislative, već u činjenici da se ni postojeća nije koristila, odnosno da opstruirala implementacija Zakona o elektronskom potpisu godinama i da se sada,kada imate sve uvjete da razvijete e-upravu, na tome ne radi i ne izdvajaju neadekvatni resursi'', objašnjava izvršni direktor Centra za politike upravljanje Adis Muhović.

Njegovo mišljenje dijeli i Berislav Kutle, koji smatra da prije svega treba pojasniti ljudima što sve čini E-upravu.

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini traje već sedamnaest godina, s obzirom da je odlukom Vijeća ministara u listopadu 2004. godine osnovan Ured koordinatora za reformu javne uprave.

Što podrazumijeva e-uprava

E-uprava podrazumijeva cjelokupni redizajn velikog broja poslovnih procesa i reformu upravljanja na svim razinama vlasti, organa i institucija korištenjem informacijskih i komunikativnih tehnologija. Sve ovo za posljedicu ima povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga prema fizičkim i pravnim licima, ali i unaprjeđenje radnih procesa i pravovremenu razmjenu informacija unutar i između institucija javne uprave.Prema istraživanju UN-a, BiH je na pretposljednjem mjestu u Europi prema indeksu razvijenosti E-uprave.

Struka je mišljenja, kako ni nova moderna legislativa o elektronskoj identifikaciji ne bi donijela mnogo više, kada je u pitanju elektronski potpis.

Neće biti štela

''Problem nije samo u nemanju moderne legislative, već u činjenici da se ni postojeća nije koristila, odnosno da se opstruirala implementacija Zakona o elektronskom potpisu godinama i da se sada, kada imate sve uvjete da razvijete e-upravu, na tome ne radi i ne izdvajaju se adekvatni resursi'', objašnjava izvršni direktor Centra za politike i upravljanje Adis Muhović, govoreći ranije za medije dodaje i da je BiH daleko u odnosu na EU kada je riječ o digitalizaciji i elektronskoj upravi, te da se već danas,ukoliko postoji volja, može krenuti u te procese.

"Kad jednom digitalizirate sustav, on postaje transparentan i automatiziran. Nema više 'upisao dijete u vrtić preko štele' ili 'dobio termin kod doktora preko štele', itd. Brojne su prednosti elektronske uprave koja kod nas nije ni na počecima. Recimo, UNO pruža elektronske usluge i nešto Porezna uprava Federacije BiH, dok ostale institucije - ništa", rekao je Muhović.

Berislav Kutle, smatra da prije svega treba pojasniti ljudima što sve čini E-upravu.

''U ovom kontekstu ne mislim da bi izmjena važećeg zakonskog okvira isključivo za primjenu elektronskog potpisa sama po sebi donijela mnogo više.

E-uprava i strana ulaganja

Međutim ono što jeste potrebno su unaprijeđeni zakoni i podzakonski akti kojima će se omogućiti izdavanje elektronskih dokumenata, interoperabilnost različitih servisa, kao i elektronska interakcija između tijela javne uprave i građana pri čemu prije svega mislim na osiguravanje boljih digitalnih servisa građanima i gospodarstvu, kao i obavezivanje javnog sektora na pružanje elektronskih usluga'', kaže Kutle ispred Udruženja banaka BiH.

Kada se govori o E-upravi i privlačenju stranih ulaganja, istraživanje koje je rađeno na 178 zemalja pokazuje da su zemlje s većim stupnjem razvijenosti E-uprave privukle veći iznos direktnih stranih ulaganja u razdoblju između 2003. i 2018. u odnosu na zemlje koje nemaju razvijene usluge E - uprave.

Činjenica je i da BiH stalno 'priziva' strane investitore ali po pitanju stvaranja adekvatnog poslovnog okruženja za njihovo privlačenje – čini vrlo malo. Riječi i dijela opet nisu podudarni.